Gnojidba lubenice za 100 t/ha

Polazni podaci

Što nije izmjereno, pa je pretpostavljeno

• Sastav peletiranog stajnjaka: računato s 4 % N, 3 % P₂O₅ i 3 % K₂O. Proizvodi na tržištu imaju 3–5 % N.
• Voda za navodnjavanje: nema analize. Doze Ca-nitrata i Mg-sulfata zato su okvirne.
• Mineralni dušik u tlu u proljeće (Nmin): nema analize, računato s 20 kg N/ha.
• Podloga cijepljenih presadnica nije poznata.
• Nije navedeno je li pH mjeren u vodi ili u KCl-u, a nema ni podatka o magneziju i kalciju u tlu.

Kako je čitana analiza tla

Po uobičajenoj ljestvici AL-metode fosfor od 15 mg/100 g ulazi u donji dio klase C (13–25, dobro opskrbljeno). Kalij od 18 mg/100 g je u gornjem dijelu klase B (10–19, srednje opskrbljeno), tik ispod klase C (20–30) [11]. Granice se razlikuju među laboratorijima i ovise o teksturi tla, pa je mjerodavna interpretacija s nalaza. Humus od 2 % znači slabo humozno tlo.

Bilanca hraniva

kg/ha

Peletirani stajnjak dodaje još oko 40 kg N, 30 kg P₂O₅ i 30 kg K₂O ukupno, od čega je u prvoj godini dostupna otprilike polovica dušika. U tablicu nije uračunat; njegov dušik odbijen je od potrebe u odluci 1.

Odnos N : P₂O₅ : K₂O u programu je 1 : 0,6 : 2,0. Lončarić za lubenicu navodi 1 : 0,45–0,75 : 1,5–1,75 [1]. Program je jači na kaliju jer je dušik namjerno držan nisko.

Program

Osnovna gnojidba

• Jesen, pod brazdu: NPK 7-20-30, 400 kg.
• 10–14 dana prije sadnje: peletirani stajnjak, 1000 kg, u trake ispod folije i plitko unesen.

Fertirigacija po tjednima

kg gnojiva tjedno, podijeljeno u dva do tri obroka

MAP 12-61-0, KNO₃ 13-0-46, Ca-nitrat 15,5 % N i 26 % CaO, AN (amonijev nitrat) 34 % N, Mg-sulfat 16 % MgO, K-sulfat 50 % K₂O. Tjedni 11–13 daju se samo ako se čeka drugi rod.

Kalendar vrijedi ako razvoj ide po planu. Mjerodavna je fenofaza, pa se prijelazi pomiču s biljkom:

• doze 3. tjedna kreću kad se presadnice ukorijene i krenu vriježe;
• doze 6. tjedna kreću s prvim ženskim cvjetovima;
• doze 8. tjedna kreću kad većina biljaka ima zametnute plodove veličine jajeta;
• doze 10. tjedna kreću desetak dana prije očekivane prve berbe.

Hraniva po fazama

kg/ha tjedno iz fertirigacije

Ukupno za nabavu

kg

Uz to bor za dvije folijarne primjene i, po želji, kelatna mješavina mikroelemenata (odluka 8).

Obrazloženje odluka

1. Ukupni dušik: 197 kg/ha

Račun ide od usvajanja prema dozi:

• Usvajanje za 100 t: oko 210 kg N. Kineska analiza poljskih pokusa (model QUEFTS) daje 2,11 kg N po toni ploda u nadzemnoj masi [2]. Drugi izvori daju od 1,5–1,7 kg/t [1] do 2,4 kg/t [6], dakle 150–240 kg.
• Iz tla i organske gnojidbe: oko 58 kg. Mineralizacija humusa u sezoni oko 20 kg: pri 3 % humusa računa se oko 67 kg N godišnje [1], a ovdje je humus 2 % i vegetacija traje tri mjeseca. Stajnjak oko 18 kg: 40 kg ukupnog N, oko 45 % u prvoj godini. Zatečeni Nmin oko 20 kg, što je pretpostavka.
• Iz gnojiva treba usvojiti oko 152 kg. Uz iskorištenje 80 % iz fertirigacije pod folijom i 50 % iz jesenskog NPK-a program daje 169 × 0,8 + 28 × 0,5 = 149 kg.

Doza je namjerno u donjoj polovici raspona. Cijepljene biljke na bujnoj podlozi višak dušika prije zametanja pretvaraju u vriježe, uz slabije zametanje. Kasni višak usporava dozrijevanje i snižava šećer, a povezuje se i sa šupljim srcem. Kalifornijske preporuke navode da usjev visokog prinosa u biomasi sadrži manje od 180 kg N/ha [3], a floridske da prekomjerna gnojidba smanjuje kvalitetu uroda [13].

Odluku nosi asimetrija rizika. Manjak dušika u fertirigaciji se ispravlja u nekoliko dana, a višak se ne može povući. Zato program kreće niže i predviđa dodatak od 20–30 kg N/ha u 8. i 9. tjednu ako analiza lista to pokaže.

2. Raspored dušika po fazama

Do zametanja ide 48 % dušika iz fertirigacije, u dva tjedna intenzivnog rasta ploda 41 %, a nakon toga 11 %.

• Tjedni 1–2: samo 1,2 kg N tjedno uz fosfor. Presadnica se ukorjenjuje, a dušik iz jesenskog NPK-a i stajnjaka je dovoljan.
• Tjedni 3–7: 14,5 pa 17,7 kg N tjedno. Dovoljno za lisnu masu, a premalo da biljka ode u bujnost pred cvatnju.
• Tjedni 8–9: 34,5 kg N tjedno, odnosno 4,9 kg/ha dnevno. Usvajanje dušika najveće je u ranom rastu ploda i ranije je od kalija [5], a opada kad plod naraste na 15–25 cm [6].
• Tjedan 10 i dalje: 10,9 pa 2,6 kg N tjedno, samo kao pratnja kaliju i kalciju.

Isti slijed ima i domaća shema fertirigacije lubenice: naglasak na fosforu do cvatnje, blagi naglasak na kaliju do zametanja, zatim izrazit naglasak na kaliju [1].

3. Oblik dušika: pretežno nitratni

Oko 25 % dušika iz fertirigacije je u amonijskom obliku (MAP i polovica AN-a). Ostalo je nitrat iz KNO₃, Ca-nitrata i AN-a.

• Pod tunelom je tlo krajem travnja i u svibnju još hladno, pa nitrifikacija kasni i amonij se zadržava u zoni korijena.
• Amonij se pri usvajanju natječe s kalijem, kalcijem i magnezijem, a upravo ta tri kationa program vodi u plod.
• AN je izabran kao dopunski izvor jer je pola nitrat. Urea ga može zamijeniti (količina × 0,75, dakle oko 135 kg umjesto 180 kg), ali tek od lipnja, kad je tlo toplo. Tada udio amidnog i amonijskog dušika raste na oko 43 %.

4. Fosfor: 123 kg P₂O₅/ha

Ovdje se literatura najviše razilazi. QUEFTS daje 0,27 kg P po toni ploda, što je 62 kg P₂O₅ za 100 t [2]. Lončarić navodi iznošenje 65–90 kg P₂O₅ pri 50–70 t/ha [1], što bi za 100 t bilo oko 130 kg. Tlo je u donjem dijelu klase dobre opskrbljenosti, pa bilančna metoda traži dozu približno jednaku iznošenju: 62–130 kg. Program je pri vrhu tog raspona iz tri razloga:

• Sadnja je 20. travnja u hladno tlo, gdje je fosfor slabo pokretan, a cijepljena presadnica mora brzo razviti korijen.
• 80 kg zaoranih u jesen rezerva je kroz profil, za lubenicu i sljedeću kulturu.
• 43 kg ide kao MAP kroz kapaljke u prvih sedam tjedana, u malim dozama (10 kg MAP-a tjedno) i točno u vlažnu zonu korijena.

Nakon zametanja fosfor se više ne daje. Potreba je tada pokrivena, a izbjegava se taloženje s kalcijem iz vode i potiskivanje cinka i željeza.

5. Kalij: 389 kg K₂O/ha

QUEFTS daje 2,69 kg K po toni ploda, što je oko 325 kg K₂O za 100 t [2]. Bilančna metoda množi iznošenje faktorom klase opskrbljenosti, koji za kalij ide od 1,75 na najsiromašnijim tlima do 0 na vrlo bogatima [1]. Za tlo na granici klasa B i C uzet je faktor 1,2: 325 × 1,2 = 390 kg.

• Raspodjela: 31 % u osnovnoj gnojidbi, 69 % u fertirigaciji. Ilovača drži jesenski kalij na adsorpcijskom kompleksu kao podlogu, a glavnina ide kad plod raste. Sav kalij u osnovnoj gnojidbi značio bi višu koncentraciju soli oko mladog korijena i jači antagonizam prema magneziju na početku.
• Vrh: 46–48 kg K₂O tjedno u tjednima 8–10, odnosno do 6,8 kg/ha dnevno. Ostatak potrebe u tom razdoblju pokrivaju osnovna gnojidba i rezerva tla.
• Oblik: KNO₃ dok treba i dušik, K-sulfat od 10. tjedna, kad dušik mora pasti, a kalij ostati. Klorid se u fertirigaciji izbjegava zbog saliniteta u uskoj vlažnoj zoni. U jesenskoj osnovnoj gnojidbi nije problem jer se ispere preko zime.
• Do kraja sezone: pregled nasada lubenice u Indiani našao je kalij u listu ispod preporučenog raspona u većini uzoraka, osobito pred kraj sezone [9]. Zato kalij ostaje u programu i u berbi.
• Kalij iz stajnjaka (oko 30 kg) nije odbijen. Ako deklaracija potvrdi sastav, K-sulfat u berbi može se smanjiti.

6. Kalcij: 66 kg CaO/ha kao Ca-nitrat

Ilovača s pH 6,5 vjerojatno ima dovoljno izmjenjivog kalcija, pa cilj nije popravak tla. Cilj je držati topljivi kalcij u vlažnoj zoni dok se u mladom plodu dijele stanice, prva dva do tri tjedna nakon zametanja.

• Kalcij se kreće samo ksilemom, s transpiracijskom strujom, a plod slabo transpirira.
• Program u isto vrijeme daje mnogo kalija, koji se s kalcijem natječe na korijenu.
• Posljedice manjka su vršna trulež kod izduženih plodova, mekša kora i slabija trajnost.

Zato Ca-nitrat kreće u 3. tjednu s 25 kg, drži se na 40 kg od cvatnje do kraja 9. tjedna i pada na 20 kg u 10. tjednu. Usput daje oko 40 kg dušika, gotovo sav u nitratnom obliku. Uz tvrdu vodu doza se može prepoloviti, a dušik nadoknaditi AN-om.

7. Magnezij i sumpor: 21 kg MgO i oko 38 kg S/ha

• 269 kg K₂O kroz kapaljke ulazi u usku vlažnu zonu i pomiče odnos kalija i magnezija. Cijepljene biljke pod teretom ploda tada često pokažu klorozu starijeg lišća.
• Pregled iz Indiane zaključuje da lubenici treba dopunska gnojidba magnezijem, osobito kad je magnezij u tlu nizak [9].
• Mg-sulfat zato ide od 3. do 10. tjedna i raste zajedno s kalijem: 10, 15, 25 pa 20 kg tjedno.
• Mg-sulfat i K-sulfat zajedno daju oko 38 kg sumpora, pa posebno sumporno gnojivo ne treba.

Magnezij u tlu nije analiziran. Ako nalaz tla ili vode pokaže dobru opskrbu, doza se može smanjiti.

8. Bor i mikroelementi

• Bor: folijarno dva puta, na početku cvatnje i desetak dana kasnije, 150–200 g B/ha po tretmanu. Bor treba klijanju polena i zametanju, a slabo se premješta u biljci, pa mora biti na cvijetu u pravom trenutku. Turski pokus na cijepljenoj lubenici dobio je bolji prinos i kvalitetu uz 2 kg B/ha [10]. Ovdje je izabrana folijarna primjena jer nema analize bora u tlu, a razmak između manjka i suviška je uzak.
• Željezo, mangan i cink: kelati kroz sustav u tjednima 3–5, 1–2 kg/ha gotove mješavine. Hladno tlo i početak bogat fosforom smanjuju dostupnost cinka i željeza. Pri pH 6,5 manjak nije očekivan, pa je ovo osiguranje koje se može izostaviti.

9. Osnovna gnojidba u jesen, stajnjak u trake u proljeće

• Fosfor i kalij slabo se kreću u tlu, pa ih oranje rasporedi po dubini u kojoj će biti korijen.
• Jesenski rok dopušta formulaciju s kalijevim kloridom jer se klorid ispere preko zime. Ako jesenski rok propadne, ista količina ide u proljeće u trake, dva do tri tjedna prije sadnje, ali u formulaciji na bazi sulfata.
• 28 kg dušika pomaže razgradnji žetvenih ostataka pšenice. U bilanci je računat s 50 % iskorištenja.
• Peletirani stajnjak ide u traku ispod folije jer je s 1000 kg/ha hraniva malo, a učinak je najveći u zoni korijena. Razmak od 10–14 dana do sadnje štiti korijen presadnice od soli i amonijaka.

Ta količina stajnjaka ne mijenja bilancu humusa. Lubenica je među kulturama koje vrlo pozitivno reagiraju na organsku gnojidbu, a domaća literatura navodi 30–40 t/ha stajskog gnoja ili komposta u osnovnoj obradi [1]. Uz humus od 2 % to je dugoročno važnije od bilo koje korekcije u ovom programu.

10. Dozrijevanje i berba

• Desetak dana prije prve berbe AN se ukida. Dušik ostaje samo kao pratnja u KNO₃ i Ca-nitratu, 10,9 kg u 10. tjednu.
• Kalij ostaje na 47,6 kg K₂O tjedno, sada dijelom kao K-sulfat.
• Kasni dušik drži biljku u vegetativnom rastu i odgađa dozrijevanje, a kalij u toj fazi nosi šećer u plod.
• Vodu treba smanjivati postupno u zadnjih pet do sedam dana. Nagle promjene vlage uzrok su pucanja plodova.
• Tjedni 11–13 daju se samo ako se čeka drugi rod: 2,6 kg N i 21,7 kg K₂O tjedno.

11. Tehnika fertirigacije

• Tjedna doza dijeli se u dva do tri obroka.
• Ca-nitrat ne ide u isti koncentrat s MAP-om ni sulfatima jer nastaju talozi kalcijeva fosfata i gipsa. Rješenje su dva spremnika ili izmjena dana: jedan dan Ca-nitrat s KNO₃ i AN-om, drugi dan MAP, Mg-sulfat i K-sulfat.
• Najjači tjedan nosi 210 kg gnojiva po hektaru. Uz 250–350 m³ vode po hektaru tjedno to je 0,60–0,84 g/l. Koncentraciju treba držati ispod 1,5 g/l.
• Uz vodu bogatu bikarbonatima koncentrat treba zakiseliti na pH 6,0–6,5 da fosfat ne taloži u kapaljkama. Dušik iz dušične kiseline tada se odbija od AN-a.
• Nakon svakog obroka sustav se ispire čistom vodom.

Kontrola u sezoni

Program je polazna točka. Tri analize pretvaraju ga iz procjene u mjeru.

• Nmin početkom travnja (0–30 i 30–60 cm). Računato je s 20 kg N/ha. Za svakih 10 kg razlike AN se u tjednima 3–5 korigira za ukupno oko 35 kg/ha.
• Analiza vode prije sezone: pH, EC, bikarbonati, Ca, Mg, Na, Cl i Fe. O njoj ovise doze Ca-nitrata i Mg-sulfata te potreba za zakiseljavanjem.
• Analiza lista dva puta: pred cvatnju (5. tjedan) i kod prvih plodova (7. ili 8. tjedan). Uzorak je najmlađi potpuno razvijeni list s peteljkom.

Rasponi dobre opskrbljenosti u listu, % suhe tvari [7]

U soku peteljke kod prvog cvijeta preporučuje se 1200–1500 ppm NO₃-N i 4000–5000 ppm K [8].

• Dušik ispod raspona kod prvih plodova: dodati 30–45 kg AN-a tjedno u tjednima 8 i 9 (10–15 kg N).
• Dušik iznad raspona pred cvatnju: izostaviti AN u tjednima 6 i 7.
• Kalij ispod raspona: dodati 20–30 kg K-sulfata tjedno.
• Magnezij ispod raspona: folijarno Mg-sulfat dva do tri puta, uz redovnu dozu kroz sustav.

Gdje se može drukčije

U ovim točkama iskusan agronom može opravdano odlučiti drukčije.

• Dušik je nizak za 100 t. Domaća preporuka za 50–70 t/ha uz srednju opskrbljenost je 175–225 kg N [1], što bi linearno za 100 t bilo 250–320 kg. Haifin program za 70–80 t/ha na ilovači, uz 10 t stajnjaka, po zbroju tjednih doza daje oko 260 kg N [4]. Turski pokus na cijepljenoj lubenici dobio je najbolji rezultat s 270 kg N, najvišom ispitanom dozom [10]. Protuargumenti su u odluci 1. Ako iskustvo s ovim hibridima i podlogom traži više, prvo treba dizati AN u tjednima 8 i 9, ne ranije.
• Fosfor je visok po strogoj bilanci. Tko računa po QUEFTS-u, može osnovnu gnojidbu spustiti na 300 kg/ha NPK 7-20-30, a razliku od 30 kg K₂O nadoknaditi sa 60 kg K-sulfata.
• Kalij ovisi o klasi s nalaza. Ako laboratorij 18 mg na ilovači svrsta u klasu C, faktor je 1,0 i doza oko 325 kg. Tada otpada K-sulfat u berbi, a osnovna gnojidba može na 300 kg/ha.
• Ca-nitrat uz tvrdu vodu. Ako voda nosi dovoljno kalcija, dovoljna je polovica doze.
• Cilj od 100 t/ha. Uz 3500 biljaka to je 28,6 kg po biljci, na primjer tri ploda od 9,5 kg. Hraniva to omogućuju, ali granicu će odrediti zametanje, lisna masa i voda. Program ne treba pojačavati da bi se cilj osigurao.
• Kalendar. Datumi su izvedeni iz planirane sadnje i berbe. Hladan svibanj pomiče sve prijelaze, pa vrijedi pravilo fenofaze.

Što još treba

• Analiza vode za navodnjavanje.
• Deklaracija peletiranog stajnjaka.
• Nmin početkom travnja.
• Vrsta podloge: hibrid Cucurbita ili Lagenaria.
• Je li pH mjeren u vodi ili u KCl-u te sadržaj magnezija i kalcija u tlu.
• Je li slama pšenice zaorana ili odvezena.
• Je li parcela u ranjivom području. Tamo vrijede obveze iz akcijskog programa zaštite voda od nitrata [12], pa treba provjeriti propisuje li važeći program najveću količinu dušika za kulturu.

Izvori

1. Lončarić, Z. i sur. (2015): Gnojidba povrća, organska gnojiva i kompostiranje. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku.
2. Procjena potreba lubenice za N, P i K modelom QUEFTS. Agronomy, 2020.
3. University of California ANR: Watermelon Production in California, publikacija 7213.
4. Haifa Group: Watermelon Nutrigation.
5. Yara: Melon, nutritional summary.
6. Seminis: Watermelon Nutrient Analysis.
7. University of Delaware, Weekly Crop Update: rasponi hraniva u listu lubenice, prema Sveučilištu Floride.
8. UF/IFAS Panhandle Agriculture: 2022 Watermelon Update.
9. Purdue, Vegetable Crops Hotline: Survey of Watermelon Nutritional Status in Southern Indiana: Magnesium and Potassium.
10. Pokus s dušikom i borom na cijepljenoj lubenici, Çukurova, Turska.
11. Kapun, S. i sur.: Phosphorus, potassium, and pH values in the grassland soils, tablica klasa AL-metode.
12. IV. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, NN 95/2025.
13. UF/IFAS EDIS SS735: gnojidba lubenice na mineralnim tlima.